Subota 11. 5. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
1
Nedelja 14.12.2014.
05:46

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/scripts/open/news.phtml on line 71
A

Srpsko ime košta 1.000 evra

Prostor današnje Albanije Srbi nastanjuju već vekovima. Sada, u 21. veku, ne zna se koliko ih je s one strane Prokletija, u zemlji orlova. Zajedno sa Grcima, Vlasima i drugim manjinama bojkotovali su popis 2011. godine. Nezvanično se u srpsko-crnogorskim udruženjima u toj zemlji procenjuje da srpskog i crnogorskog življa ima između 30.000 i 40.000.

Veselinović s albanskom ministarkom
 

Danak je uzela prinudna asimilacija tokom zemana kralja Ahmeta Zogua, a potom i komunističkog diktatora Enevera Hodže. U tom razdoblju tiranije, koje je trajalo 75 godina, više od 100.000 Srba pod pretnjom progona i u strahu za život bilo je prinuđeno da se albanizuje i prihvati nova, nametnuta albanska imena i prezimena, da se odrekne srpskog jezika, ćiriličnog pisma i pravoslavne veroispovesti. Ni danas situacija nije mnogo bolja.

Plaćanje korena

- Srbi su, kao i ostale manjine, masovno bojkotovali poslednji popis. Smatrali su ga nedemokratskim jer nisu mogli slobodno da izraze svoju nacionalnu i versku pripadnost. Iako je izjašnjavanje o tome bilo načelno slobodno, u obrascu za popis u rubrici "nacionalnost" postojala je ispisana samo albanska nacionalnost i prazno mesto za ostale nacionalnosti. Ono što je predstavljalo najveći problem jeste što se svi Srbi u matičnim knjigama vode kao Albanci, a ako se na popisu izjasne kao Srbi, to bi značilo da daju lažne podatke, što predstavlja krivično delo. To je jedan od problema o kome su nam govorili svi Srbi u Albaniji. Drugi problem koji još nije rešen jeste pitanje imena i prezimena. Promena imena ili prezimena sada je moguća, ali samo jedno ili drugo, oba ne mogu, a i to mnogo košta, do 1.000 evra. Albanija je siromašna i mali broj Srba može da plati da vrati svoje izvorno srpsko ime - priča za "Vesti" Janko Veselinović, predsednik Odbora za dijasporu u parlamentu Srbije.

On je nedavno predvodio tročlanu skupštinsku delegaciju tokom trodnevne posete srpskoj zajednici u Albaniji, gde su i s albanskim zvaničnicima razgovarali o položaju srpske manjine i o saradnji između Srbije i Albanije.

Narod bez statistike

- U Skadru smo prvog dana posete razgovarali sa predstavnicima Udruženja "Morača-Rozafa" i "Sveti Jovan Vladimir", posetili crkvu Svete trojice u obližnjem mestu Vraka, gde se o verskim praznicima obavlja bogosluženje na srpskom jeziku. Na ulazu u udružnje "Morača-Rofaza" vijore se zastave Albanije, Srbije i Crne Gore. Dočekuju nas članovi udruženja i njihov predsednik Pavlo Jakoje (Brajović). S njima je predsednik pravoslavnog udruženja "Sveti Jovan Vladimir" Simo Hajkoja (Ajković). Pozdravljamo se srdačno.

Prostorije su višenamenske i lepo opremljene. Na zidovima crteži i radovi dece koja unazad četiri godine uče srpski jezik. Brajović nam priča da ih meštani Albanci poštuju i da nema međunacionalnih incidenata. Za vreme utakmica između Srbije i Albanije u Beogradu, kad se desio incident sa dronom, udruženje je čuvala policija. Nije bilo problema. Ispričao nam je i kako su ga nemački novinari "Zidojče cajtunga" pitali kako da tu žive Srbi i da ih sigurno nema mnogo. Pavlo ih je zamolio da odu na ulicu i pozdrave ljude na srpskom sa "Dobar dan". Uveriće se koliko će ljudi odgovoriti na srpskom jeziku. Kaže da su nemački novinari to i uradili u njegovom društvu, a svaki drugi ili treći je otpozdravio sa "Dobra ti sreća" ili "Dobar ti dan". U Skadru živi više od 100.000 stanovnika. Teško da ova Pavlova priča može dati odgovor na pitanje koliko Srba živi u Albaniji. Odgovor na to pitanje teško da iko u ovom trenutku može dati - priča Veselinović.

Među maslinjacima

- Skupštinski odbor je obišao i pravoslavo udruženje "Sveti Jovan Vladimir". Smešteno je u novoj zgradi, u novijem delu Skadra. Ispred ulaza stoje ćirilični i latinični natpis udruženja. Nisu svi Srbi koji žive u Skadru i Albaniji pravoslavci. Ima i muslimana, a i oni čuvaju srpski nacionalni identitet. Ovo udruženje neguje pravoslavlje.


- Sledećeg dana delegacija je posetila Srbe u Fijeru, drugom po veličini gradu u Albaniji, a obišli su i selo Ret Ljibovš u kojem ima oko 500 srpskih domaćinstava i gde se već četiri godine u okrilju srpskog udruženja "Jedinstvo" organizuje učenje srpskog jezika.

- U Fijeru smo stigli preko Drača. Ovo je znatno razvijeniji kraj, uz more, s puno maslinjaka, vinograda, zasada voća, staklenika. Sličan je italijanskoj Toskani. U Fijeri je srpsko udruženje "Jedinstvo". Ovde žive Srbi muslimanske veroispovesti, kažu da su poreklom iz Raške i Srbiju smatraju svojom matičnom državom. Dočekuje nas njih desetak. Srdačno i gostoljubivo, kao u Skadru. I oni u svom udruženju unazad četiri godine uče srpski na kursu koji finansira Republika Srbija. Pričaju nam da im je početkom godine izrečena zabrana nastave jer ne ispunjavaju uslove. Neformalno, kurs i dalje funkcioniše, ali su svesni da bi mogli da budu kažnjeni zbog toga. Ambasada Srbije će pomoći da pripreme plan i program kursa i ispune druge formalnosti - priča Veselinović.

Učionica u kući

- Škola je smeštena u kući predsednika Udruženja "Jedinstvo" Ekerema Dulevića, u selu Ret Ljibovš, u kojem kažu da živi oko 500 srpskih porodica, čije su kuće razbacane po obroncima. Na jednom od montažnih objekata stoji tabla s natpisom "Srpsko društvo Jedinstvo", a kroz uzan prolaz stiže se do kuće porodice Dulević. U improvizovanoj učionici sa školskim klupama i tablom ćirilicom je ispisano "Dobro došli". Učitelj je jedan od sinova Eljerema Dulevića. U toj privremenoj školi, tiska se oko 40 đaka od prvog do osmog razreda. Uče srpski i ćirilicu. Većina ih dolazi u školu s malim predznanjem jezika. Ipak nas ostavljaju bez daha kada recituju pesme o Srbiji, a posebno nas je dirnulo kada su nam za rastanak svim srcem zapevali himnu "Bože pravde" - kaže Veselinović.
Članovi srpske delegacije prihvatili su i poziv na kafu kod porodice Dulević.

Bez medija

- Nismo mogli da ih odbijemo jer su nas dočekali kao najrođenije. Domaćin nam je 72-godišnji starina Dulević, Ekremov otac. Pričao nam je o dolasku njegove porodice iz Raške u Fijeru. Došli su privremeno, ali posle nisu mogli da se vrate u Srbiju. Kaže da želi da dobije državljanstvo Srbije i podneo je zahtev. Bilo bi mu drago da vidi kako se zida srpska škola u Ret Ljibovšu jer su oni sačuvali identitet, ali je sada potrebno da iza toga stane država Srbija, ali da pomogne i Albanija.

Maternji jezik u Skadru i u drugim mestima gde žive Srbi je veoma ugrožen. Naši domaćini govore vrlo dobro srpski, ali bi ga njihova deca bez škole srpskog jezika zaboravila. Razlog leži i u činjenici da Srbi u Albaniji nemaju nijedno sredstvo informisanja na srpskom jeziku, ni novine, ni elektronski medij. Do sada su finansirali jedan sat televizijskog programa na lokalnoj televizijskoj stanici. Zbog nedostatka novca, ali i stručnog kadra i taj program je ugrožen. Ne mogu da gledaju ni programe srpskih televizija jer im je kupovina satelitskih paketa skupa - kaže Veselinović.

Bez sveštenika

- Srbi u Albaniji kanonski pripadaju autokefalnoj Albanskoj pravoslavnoj crkvi, koja ima do 500.000 vernika i na čijem je čelu arhiepiskop Anastasios, grčkog porekla. Bogosluženje se vrši na albanskom i grčkom jeziku. Pored Skadra, u mestu Vraki, sagrađena je u blizini nekadašnje crkve nova pravoslavna crkva i jedino u njoj se o verskim praznicima služi liturgija i na srpskom jeziku. Srbi iz Skadra nam kažu da bi im mnogo značilo da imaju jednog stalnog paroha, pošto im sada povremeno dolazi sveštenik iz Crne Gore. Voleli bi da s blagoslovom arhiepiskopa Anastasiosa i uz pomoć Srpske pravoslavne crkve pripadnici dobiju svog stalnog sveštenika jer bi on mogao da bude i veroučitelj i da pomogne oko učenja srpskog jezika na tom području - veli Veselinović.


Jedan spomenik

Na groblju u Tirani je spomenik srpskim vojnicima koji su poginuli na teritoriji Albanije u periodu od 1912. do 1918. godine. Veselinović kaže da je ovo jedino sačuvano spomen-obeležje u Albaniji srpskim borcima iz Balkanskih i Prvog svetskog rata, koje je posvećeno izginulim Šumadincima, a na spomeniku su urezana imena 63 identifikovana borca, a ispod stoji natpis " i još 322 srpska ratnika koji su poginuli u ratu 1916. godine, a sahranjeni su ovde na dan Sv. Ilije 1938. g."


- Srpska golgota ostavila je u Albaniji puno grobova, ali sem spomenika u Tirani ne postoji mesto gde bi im se mogla odati počast, položiti venci i cveće. Od ostalih 16 srpskih vojnih grobalja koja su postojala u Albaniji većine više nema. Kod Skadra još postoje tri groblja u lošem stanju, dok su ostala ili totalno zapuštena ili se nazire tek po koji nadgrobni spomenik. U Albaniji su bila i 24 narodna groblja na kojima su sahranjeni ljudi poreklom sa teritorije Srbije - priča Veselinović.

Srednjovekovne dinastije

U srednjem veku teritorija Albanije pripadala je srpskom carstvu u 14. veku. Skadar je bio prestonica više srednjovekovnih srpskih država. Nekadašnji SUP SFR Jugoslavije uspeo je da prikupi informacije da u centralnoj Albaniji (okolina Elbasana i Berata) ima Srba starosedelaca, tj. potomstva srpskog stanovništva nekadašnjih srpskih država kneza Jovana Vladimira, kralja Milutina i cara Dušana. U Skadru je i večna kuća srpsko-crnogorske dinastije Vojisavljevića, koji su vladali na istoku Albanije u 11. veku. Sahranjeni su u manastiru Svetog Sergija, iz devetog veka, pored reke Bojane. Ostaci manastira i danas postoje.

Prava manjina

Delegacija iz Beograda sastala se u Tirani sa potpredsednikom Skupštine Republike Albanije, Vanđelom Duljeom. A u vladi ih je primila ministarka obrazovanja i sporta, Ljundita Nikola.

Razgovaralo se o važnosti poštovanja manjinskih prava i neophodnosti stvaranja uslova za učenje srpskog jezika u sredinama gde žive Srbi, kao i mogućnosti informisanja na srpskom jeziku. Iskazana je obostrana želja da manjine u budućnosti budu most saradnje između dve države. Primio ih je i obdusman Albanije Igli Totozani, a razgovarali su o neophodnosti što skorijeg donošenja zakona o nacionalnim manjinama, kojim bi se prevazišli problemi u ostvarivanju manjinskih prava u Albaniji.
Na svim sastancima i posetama učestovao je Miroljub Zarić, ambasador Republike Srbije u Albaniji.

Nedelja 14.12.2014. 12:13
Ma zar je moguće:Srbi imaju mnogo veća prava u Albaniju nego aLBANCI u Srbiji.Evo:to će vam potvrditi i vaša EU.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
  • 2024 © - vesti online